Uznemiravajuće otkriće u Pompeji: zatvorska pekara za robove

Uznemiravajuće otkriće u Pompeji: zatvorska pekara za robove
Zatvorska pekara za robove u Pompeji (foto: Arheološki park Pompeja)

Arheolozi su u Pompeji otkrili pekaru u kojoj su robovi zatvarani i korišćeni za proizvodnju hleba.

Nedavno otkriće u Pompeji opisano je kao najšokantniji primer ropstva u drevnom rimskom gradu.

Mala pekara sa prozorčićima sa rešetkama od gvožđa bila je deo kuće koja je pronađena iskopavanjima u oblasti Regio X u Pompeji.

Ovo arheološko otkriće pruža dokaze o svakodnevnom životu porobljenih ljudi u Pompeji, a koje istorijski izvori često zaboravljaju. Inače, robovi su činili većinu stanovništva. Njihov mukotrpni rad je podržavao gradsku ekonomiju, kao i kulturu i tkivo rimske civilizacije.

U pekari su pronađeni ostaci tri žrtve stradale u erupciji vulkana Vezuv 79. godine.

Na podu pekare pronađene su oznake, niz udubljenja, koje su napravila životinje koje su se kretale oko mlinskog kamena pekare.

Kuća je bila podeljena na stambeni deo koji je bio ukrašen raskošnim freskama i pekaru u kojoj su robovi bili primorani na rad, odnosno da melju žito za proizvodnju hleba. Pekara je bila odsečena od spoljašnjeg sveta. Postojao je samo jedan izlaz koji je vodio u glavni hol kuće.

To je, drugim rečima, prostor u kome moramo da zamislimo prisustvo ljudi ropskog statusa čiju slobodu kretanja vlasnik ograničio“, rekao je u izjavi Gabrijel Zuhtrigel, direktor arheološkog parka Pompeja.

 „To je najšokantnija strana drevnog ropstva, ona lišena i odnosa poverenja i obećanja oslobađanja, gde smo svedeni na brutalno nasilje, utisak koji u potpunosti potvrđuje obezbeđivanje nekoliko prozora gvozdenim rešetkama.

Poslednjih godina arheolozi pronalaze ostatke robova i prostorije u kojima su živeli i radili. To im omogućava da rekonstruišu živote ljudi o kojima se najmanje zna iz istorijskih izvora, a koji su podjednako bitni kao i osobe visokog društvenog statusa.

Registrujte se na Sve o arheologiji

Prijavite se na našu mejl listu i budite prvi koji će dobiti vesti iz sveta arheologije

Ne šaljemo spamove! Pročitajte naša pravila korišćenja za više informacija.

Podelite sadržaj na:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »